Nutricionistkinja iz Kanade Selma Redžepagić za čitaoce Portala Revije Fokus priredila plavsko – gusinjski meni
Razmišljajući o tome kojim bih namirnicama dala prednost, zaključila sam da dvije namirnice iz ovog kraja zaslužuju posebnu pažnju iz prostog razloga što su obje izuzetno dobrog kvaliteta i veoma zdrave. Međutim, doći do njih nije ni lak, ni jednostavan postupak
Foto: Lily Marković
Selma Redžepagić, nutricionistkinja iz Kanade, porijeklom iz Plava, za čitaoce Portala Revije Fokus priredila je plavsko – gusinjski meni.
Selma je završila Kanadsku školu prirodne ishrane (Canadian School of Natural Nurition), odsjek prirodna ishrana, i ima zvanje holističkog nutricioniste.
Selma Redžepagić (Foto: Privatna arhiva)
Za naše čitaoce pripremila je plavsko-gusinjsi meni i evo šta savjetuje:
Kada govorim o hrani plavsko-gusinjskog kraja, imam običaj da kažem da majka priroda nije bila preterano darežljiva kada je reč o izboru hrane koja se lokalno uzgaja u tom kraju, ali se potrudila da ona bude izuzetno ukusna i, što je najvažnije, veoma dobrog kvaliteta. Da me ne biste pogrešno shvatili, samo želim da naglasim da je zbog planinskog položaja tog kraja uzgoj hrane jednostavno bio ograničen, a kuhinja prilagođena dostupnosti namirnica.
Model ishrane koja je ovde zastupljena skoro da preslikava ishranu zastupljenu u svim planinsko-brdskim krajevima Crne Gore.
Nije zanemarljivo ni to da se stanovnici ovog kraja često suočavaju s bolestima kardiovaskularnog sistema poput visokog krvnog pritiska, visokim nivom lošeg holesterola i triglicerida u krvi, insulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2, artritisom, ali i povišenom telesnom težinom, posebno kod ženske polulacije iznad 40 godina, u čemu, nažalost, veliki udio ima ishrana zasnovana na pretjeranim unosu mesa, bijelog brašna, zasićenih masti i ulja lošeg kvaliteta.
U ovom slučaju pozitivno je što danas svi imamo mnogo bolji pristup informacijama i u mogućnosti smo da utičemo na to šta će se naći u našem tanjiru. Zahvaljujući tome, u prilici smo da napravimo zdraviji izbor, a da pritom za spremanje tradicionalnih jela koristimo namirnice koje se lokalno uzgajaju. Željela bih da čitaocima skrenem pažnju dda, uz neznatne izmjene u pripremi hrane, tj. u odnosu namirnica, možemo napraviti savršeno ukusna jela, koja mogu da postanu i zaštitni brend ovog kraja.
Foto: Lily Marković
Razmišljajući o tome kojim bih namirnicama dala prednost, zaključila sam da dvije namirnice iz ovog kraja zaslužuju posebnu pažnju iz prostog razloga što su obje izuzetno dobrog kvaliteta i veoma zdrave. Međutim, doći do njih nije ni lak, ni jednostavan postupak.
PASULJ
Prva, daleko poznata namirnica jeste pasulj plavsko-gusinjskog kraja, za kojim naši imigranti posebno tuguju. Iako propisi zemalja u koje su imgrirarali strogo zabranjuju unos hrane i nameću izuzetno visoke kazne za kršenje propisa, oni neretko preuzimaju rizik i donose ga sa sobom prilikom povratka iz posjete domovini.
Prije nego što se osvrnem na nutritivni presjek pasulja i istaknem koliko je zdrav, voljela bih da napomenem da je uzgoj pasulja, odnosno njegova berba, mukotrpan posao. Imala sam priliku da jednog ljeta budem prisutna tokom berbe. Tada sam shvatila da pasulj i jela od pasulja zaslužuju „carski tretman“ i da se prema njemu treba i odnositi kao prema carskoj hrani. Moj teča je proveo cijela dva dana u bašti sakupljajući pasulj na nesnosnoj vrućini, na temperaturi od oko 40 stepeni. Njegove vrijedne ruke otvarale su svaku mahunu posebno, vadeći zrna pasulja. Konačni bilans bilo je oko deset kilograma zlatnog ploda i 20 sati mukotrpnog rada u surovim vremenskim prilikama.
Kada su mi tetka i teča spakovali dio tog pasulja da ponesem, ispunile su me istovremeno i tuga i sreća. Prema pasulju sam od tada počela da gajim posebno poštovanje i da ga tako i tretiram. Današnji recept, upravo iz tog razloga, posvećujem njima i svim Plavljanima i Gusinjanima, nadajući se da će se ovo jelo pronaći put do njihovih trpeza i stomaka, radeći ujedno u korist njihovog zdravlja.
Nutritivni presjek: Pasulj je namirnica koja obiluje hranljivim sastojcima i predstavlja adekvatnu zamjenu za meso jer obiluje bjelančevinima. Sadrži izuzetno visok procenat dijetalnih vlakana, koja imaju značajnu ulogu u regulisanju redovnog pražnjenja crijeva i pomažu da se održi zdravlje crevnog sistema, snižavaju nivo lošeg holesterova u krvi, pomažu u regulisanju nivoa glukoze (šećera u krvi) i znatno utiču na snižavanje tjelesne mase, odnosno gubitak kilograma. Pasulj sadrži magnezijum, kalijum, gvožđe, fosfor, kalcijum i vitamin B6, koji su značajni za metaboličke procese koji se odnose na pravilan rad nervnog sistema, stvaranje energije, kvalitet krvi, regulisanje nivoa šećera u krvi itd.
Moja preporuka je da se pasulj nađe na trpezi makar jednom u sedam dana.
PREDJELO – SALATA OD PASULJA
Foto: Lily Marković
Potrebno za 4 osobe
300 grama pasulja koji se preko noći ostavi potopljen u vodi
6–8 pečenih paprika
1 glavica crnog luka
2–3 čena belog luka
1 supena kašika jabukovog sirćeta
2 supene kašike sitno sjeckanog svježeg peršuna ili pola supene kašike suvog peršuna
so i biber po želji
2 kašike nerafinisanog suncokretovog ulja
PRIPREMA
Potopiti pasulj u hladnoj vodi preko noći. Nakon toga ga isprati pod mlazom hladne vode i skuvati ga u slanoj vodi kojoj je dodata kašika jabukovog sirćeta. U međuvremenu peći u plehu paprike na 175 stepeni oko 45 minuta. Ispečene paprike ostaviti da se ohlade oko 15 minuta, oljuštiti ih i isjeći po dužini na trake.
Kad se pasulj skuva, ocijediti ga, staviti u dublju posudu i blago izgnječiti viljuškom. Dodati sitno iseckan luk, peršun, sitno iseckan bijeli luk, 2 kašike ulja, 1 supenu kašiku jabukovog sirćeta, paprike, so i biber. Promiješati i ujednačiti. Služiti uz proju i mladi kravlji ili koziji sir.
BOROVNICE
Druga namirnica su borovnice, koje, baš kao i pasulj, imaju svoju priču. Njihova berba je takođe vrlo mukotrpna i naporna. Ovo divlje voće se u ishrani može koristiti na mnogo načina. U Plavu se održava festival posvećen borovnici – Dani borovnice, ali bih, kao nutricionista i lokalpatriota, iskreno željela da vidim nekoliko proizvoda s borovnicama koji bi bili zaštićen brend ovog kraja. Oni bi mogli da se predstave na tom festivalu i postanu prepoznatljiv zaštitni znak Plava i Gusinja kako kod nas, tako i u svijestu. S tom namjerom želim da stanovnicima Plava i Gusinja, ali prvenstveno svim vrijednim vrijednim rukama koje učestvuju u berbi borovnica, tom nimalo lakom poslu, poklonim jedan od mojih mnogobrojnih recepata s borovnicama. Riječ je o izuzetno ukusnom ledenom desertu, koji je zdrav i lako se priprema.
Nutritivni presjek
Borovnice su jedan od najjačih antioksidanata s naših prostora, tj. štite naše ćelije od napada slodobnih radikala, a time i naše zdravlje.
Foto: Lily Marković
Borovnice obiluju vitaminom C, jačaju imunitet, kosti i vid. Obiluju biljnim vlaknima koja, kao što sam već navela, imaju značajnu ulogu u regulisanju redovnog pražnjenja crijeva i pomažu da se održi zdravlje našeg crevnog sistema, snižavaju nivo lošeg holesterova u krvi, pomažu u regulisanju nivoa glukoze (šećera) u krvi i imaju važnu ulogu u snižavanju tjelesne mase, odnosno gubljenju kilograma. Borovnice takođe usporavaju proces starenja kože. One su jedan od naših najboljih saveznika kada je zdravlje u pitanju.
LEDENI DEZERT S BOROVNICAMA
Potrebne namirnice
Pola litra kiselog mlijeka
250 grama borovnica
7 supenih kašika meda
PRIPREMA
Staviti u plastičnu posudu kiselo mlijeko, umiješati med, dobro ujednačiti i na kraju dodati borovnice i blago promiješati. Staviti u zamrzivač na najmane pet sati. Prije služenja izvaditi dezert i ostaviti ga da odstoji oko 20 minuta na sobnoj temperaturi ili oko 45 minuta u frižideru. Kada poslužite dezert, možete ga dodatno preliti kašikom meda po porciji.
[fokuspress.com]