Veganizam, za razliku od vegetarijanstva predstavlja etički stav u kome se objedinjuju nekonzumiranje proizvoda životinjskog porekla i filozofije ukidanja bilo koje vrste eksploatacije životinja u svrhu ljudske ishrane, upotrebe životinjskog krzna i kože kao materijala za odevanje.
Najčešći problem sa kojim se suočavaju sledbenici veganizma kada je ishrana u pitanju, jesu nedostaci određenih minerala poput gvožđa i cinka, ali i omega-3 masnih kiselina, smatra nutricionista Selma Redžepagić.
„Veganska ishrana se strogo zasniva samo na biljnoj ishrani, koja uključuje voće, povrće, žitarice, orašaste plodove, semenke, mahunarki, biljne sireve, a iz ishrane se u potpunosti isključuju mlečni proizvodi, jaja i med. Vegani spadaju u rizičnu grupu ljudi koji mogu razviti nedostatak vitamina B12, koji ukoliko se ne tretira, može dovesti do ozbiljne anemije, ali i dugotrajnih neuroloških problema, pa se vitamini i minerali moraju svakodnevno suplementirati. Takođe, kako su belančevine životinjskog porekla isključene iz ovakve vrste ishrane, jako je važno da primenom ove ishrane vodimo računa da unosimo kompletne proteine u svakodnevnu ishranu.”
Ovaj praznik je još 1994. godine ustanovio Luis Volis, koji se tada nalazio na čelu Veganskog udruženja Velike Britanije. Od tada se ovaj dan slavi širom sveta.
Vest sa sajta: http://radiokfor.com/2/danas-se-obelezava-svetski-dan-vegana/