Razmislite. Mozak je uvek budan. On je zadužen za misli, pokrete, disanje, otkucaje srca i čula. On neprestano radi 24 časa dnevno, čak i onda kada spavamo . Ovo znači da mozak zahteva konstantno snabdevanje gorivom, odnosno hranom. Gorivo je hrana koju unosimo, a ono što se nalazi u hrani je odgovorno za veliki broj promena. Prostim rečima, ono što jedemo, direktno utiče na strukturu i funkcije mozga, i na kraju na raspoloženje.
Kao i skup auto, naš mozak najbolje funkcioniše kada unosimo dobro izbalansirane namirnice koja su visokog kvaliteta. Unosom visoko kvalitetne hrane, koja sadrži mnoštvo vitamina, minerala i antioksidanata, jačamo vojnike zdravlja, koji mozak štite od oksidativnog stresa (neravnoteža u organizmu izazvana povećanom proizvodnjom slobodnih radikala, a koja negativno utiče na sposobnost organizma da putem proces detoksifikacije i uz pomoć antioksidanata, eliminiše štetne uticaje slobodnih radikala), odnosno otpada (slobodnih radikala), koji mogu ošteti moždane ćelije.
Nažalost, kao i skup auto, mozak može biti oštećen unosom hrane odnosno goriva lošeg kvaliteta. Kada supstance iz procesuirane hrane dospeju do mozga, mozak nema puno mogućnosti da ih eliminiše. Na primer, hrana koja obiluje prerađenim šećerima može biti štetna za mozak. Unos prerađenih šećera poznatih i pod imenom prosti ugljeni hidrati (proizvodi od belog brašna, beli pirinač, testenina, veštački zaslađivači poput kukuruznog sirupa, većina kupovnih pahuljica koje se koriste za doručak, gazirana pića i kupovni sokovi/ledeni čajevi, kolači i poslastice) štetno utiču na sposobnost organizma da reguliše insulin (hormon koji reguliše novo šećera u krvi), ali utiču i na pojavu upalnih procesa u organizmu i povećanje oksidativnog stresa.
Nekoliko studija je našlo vezu između ishrane koja je bogata prostim ugljenim hidratima i pogoršanim funkcijama mozga-čak i pogoršanjem simptoma kod poremećaja raspoloženja kao što je depresija.
Ovo ima smisla. Ako je mozak uskraćen za namirnice dobrog kvaliteta, ili slobodni radikali cirkulišu unutar zatvorenog moždanog prostora, to dodatno utiče na oštećenje moždanog tkiva, pa samim tim možemo očekivati posledice.Ono što je interesantno jeste da medicina dugi niz godina nije priznavala vezu između raspoloženja i hrane.
Nažalost danas, nutritivna psihijatrija dolazi do saznanja koja ukazuju na veliki broj posledica i veza između ne samo onog što jedemo već i kako se osećamo i ponašamo, ali takođe i vezu sa vrstom bakterija živi u našem probavnom traktu (70 procenata imunog sistema se nalazi u probavnom traktu).
KAKO HRANA KOJU JEDEMO UTIČE NA TO KAKO SE OSEĆAMO
Serotonin je neuroprenosnik koji reguliše spavanje i apetit, posreduje kod raspoloženja i sprečava bol. Kako se oko 95 procenata serotonina proizvodi u probavnom traktu , a gastro-intestinalni trakt je obložen stotinama miliona nervnih ćelija ili neurona, ima smisla da unutrašnji rad probavnog sistema, ne pomaže samo kod varenja hrane, već utiče na emocije. Štaviše, na funkciju ovih neurona kao i proizvodnju neuroprenosnika poput serotonina u velikoj meri utiču milijarde takozvanih dobrih bakterija (probiotika), koje čine intestinalnu floru. Ove bakterije igraju ključnu ulogu u našem zdravlju. One štite unutrašnji zid creva i predstavljaju barijeru protiv toksina i loših bakterija koje mogu dospeti u krvotok , sprečavaju upalne procese, utiču na kvalitet apsorbacije hranljivih sastojaka iz unete hrane.
Studije su pokazale da je kod osoba koje uzimaju probiotike (dodatke ishrani ) nivo stresa i ankzioznosti niži, u poređenju sa osobama koje nisu uzimale probiotike. Druge studije su uporedile tradicionalni način ishrane , kao što su mediteranski ili japanski način ishrane sa tipičnim zapadnjačkim načinom ishrane, gde su rezultati pokazali da je rizik od depresije manji za 25 do 35 procenata kod onih koji se hrane u skladu sa tradicionalnom ishranom. Naučnici ovu razliku objašnjavaju činjenicama da tradicionalna ishrana obično obiluje povrćem, voćem i neprocesuranim žitaricama, ribom i morskim plodovima, i sadrži samo skromnu količinu nemasnog mesa i mlečnih proizvoda. Takođe,tradicionalna ishrana ne sadrži procesuiranu i rafinisanu hranu i šećere, koji predstavljaju šablon i obeležje zapadnjačke ishrane.Takođe,većina ove neprocesuirane hrane je fermentisano, što znači da se ova hrana u organizmu ponašaja kao prirodni probiotik.
Sve ovo može jednostavno zvučati neverovatno, ali sama ideja da dobre bakterije ne utiču samo na ono što nas probavni sistem vari i apsorbuje , ali takođe utiču na stepen upalnih procesa u organizmu, kao i na raspoloženje i nivo energije. Sve ovo navedeno dobija na važnosti kod naučnika koji se bave ovom vrstom istraživanja. Sami režultati su više nego odlični.
ŠTA OVO PREDSTAVLJA ZA NAS
Svoje mentalno zdravlje možemo poboljšati tako što ćemo početi da obraćamo pažnju kako razičita hrana utiče da se osećamo, ne samo trenutno, već i sledećeg dana. Pokušajte da pridržavate ishrane koja ne sadrži procesuiranu hranu i proste šećere. Ubacite u ishranu hranu kao što su kiseli kupus i fermentisano povrće (kod nas poznato kao tradicionalna zimnica-turšija, a koja je pripremljena bez aditiva i konzervansa).